DRUGIM PUTOVIMA/PER ALTRE VIE

Floriana Lipparini

DRUGIM PUTOVIMA/PER ALTRE VIE

Prijevod: Mirna Popadić
Godina izdavanja: 2005
112 stranica
meki uvez
ISBN: 953-99298-2-2
Cijena: 50.00

Građena kao kolaž personalnog dnevnika i istraživanja, knjiga je svjedočanstvo jednog osobnog i kolektivnog iskustva vezanog za rat u bivšoj Jugoslaviji, kao polazišne točke u razmišljanju o korijenima rata, o patrijarhalnom poretku, o pradavnim europskim i mediteranskim kulturama , kao i o današnjim ratnim politikama i mišljenjima koja im se nastoje suprotstaviti.
Koje su dim
enzije ovdje sučeljene? Razmišljanja o antičkim mediteranskim kulturama oslonjenim na ženski princip (Božice Majke), ratarske kulture, miroljubive i partnerske u rodnim odnosima, te indoeuropskim kulturama koje su ih potčinile i zamijenile? Druga značajna dimenzija koju knjiga razvija jesu mogući putovi budućnosti, "putovi izlaza i spasa" elaborirani u misli Europe i svijeta.

Jedne budućnosti koja je ostvariva samo pod uvjetom afirmacije miješanosti kultura i kulturnog suživota, uz poštivanje različitosti i uzajamno uvažavanje.

Je li takvo što moguće? Odgovor se nalazi u knjizi koja je prevedena.

Poglavlja u knjizi:
- Morov uzdah - Ključevi Sefarda

- Prelazeći granice - Laboratorij Bosna

- Ceremonija; kafa - kava - kahva

- Obećana zemlja miješanih
- Poražena boginja

- Rat lažima

- Od oikosa do kosmosa

- Prilozi

Floriana Lipparini - Drugim putovima, Cordova, Bruxelles, Rijeka, Sarajevo; Žene, ratovi, nacionalizmi, SHURA, prvo izdanje, dvojezično: hrvatsko-talijanski, Opatija 2005.

O AUTORICI
Floriana Lipparini novinarka je iz Milana. Radila je za brojne časopise, a sada je odgovorna urednica dvotjednika Job in Tourism. Zajedno sa prijateljicama osnovala je grupu "Žene za mir" u Milanu iz koje je kasnije nastao projekt "Ženske mirovne radionice" u Rijeci. Ona je sudjelovala i u osnivanju organizacije "Rod i politika", a članica je i organizacije "Rosa Luxemburg" iz Firenze. Knjiga "Drugim putovima" je zapravo bilježenje sjećanja na vrijeme rata u bivšoj Jugoslaviji, ali i kritičko propitivanje nacionalizma, problema trgovine ljudima, imigracije. Lipparini smatra kako je nacionalizam najorginalniji konstrukt patrijarhalnog univerzalnog poretka koji je zasnovan upravo na isključenju žena. Naime, organizacija "Žene za mir" osnovana je u vrijeme Zaljevskog rata, a intencija je bila suprostaviti se ratovima, patrijarhatu, zalagati se za mirovnu kulturu, kulturu nenasilja. Ta je organizacija započela suradnju sa već poznatim "Ženama u crnom". Posebno je pak vrijedno zabilježiti djelovanje "Žena u crnom", a treba istaknuti kako je izvorna ideja potekla od izraelskih žena koje su se protivile vojnoj okupaciji Palestine. Obje organizacije imale su namjeru utjecati na talijansku vladu da prihvati izbjeglice i prigovarače savjesti. Tako 1992. zajedno sudjeluju u antiratnim demonstracijama u Novom Sadu. U ovoj knjizi nalazimo dokumente i sjećanja na djelovanje tih ženskih grupa. Posebno važan projekt je bio vezan uz "Žensku mirovnu radionicu" u Rijeci. Naime, taj je projekt bio namijenjen ženama izbjeglicama koje su u Hrvatskoj bile bez ikakvih prava, podijeljene na humanitarne organizacije po religioznoj pripadnosti. Intencija tih radionica bila je da im pomogne, da ih poveže, i ponudi im razne oblike zaštite. Na tim radionicama žene su se upoznavale i dijelile sjećanja i svoje priče. Zatim su započele i suradnju sa ženama u Rijeci i to predstavlja začetak ženske mirovne inicijative i SOS telefona za izbjeglice. Lipparini se tada upoznaje sa bosanskim ženama, njihovom kulturom, načinom života, ritualima koje ne zaboravljaju niti kada su daleko od svoga doma. Stoga bilježi njihove priče koje pokazuju kako je nemoguće podijeliti ljude po nacionalnosti jer svatko u sebi već sadrži osobine neke druge nacije. Lipparini stoga donosi priče tih žena, koje su posve obespravljene, koje pokušavaju rekonstruirati vlastiti život. No autorica nipošto ne zaboravlja niti priču iz vlastitog grada, naizgled idiličnog Milana u kojem također postoje granice-iz centra su protjerani oni koji su sirotinja, a stvaraju se nove kaste koje sada žive u središtu grada. Knjiga Floriane Lipparini važna je i zato jer je pokazala kako su se u ratnim okolnostima snalazile žene i to one koje nisu imale posebna znanja iz politike, teorijska znanja kao feministice, ali su, radeći u grupama, osnažile se i pomogle sebi i drugim ženama, obespravljenim izbjeglicama, da se snađu u ludilu ratnog vihora.

No u ovoj knjizi autorica propituje i još neke probleme suvremenog svijeta. Iznimno je snažan esej o imigraciji žena iz zemalja Magrebha. Kroz priču o nesretnoj sudbini Semire Adami, ilustrirana je sudbina žena iz Trećeg svijeta koje dolaze u Zapadnu Evropu i suočavaju se s nepoželjnošću. Semira Ademi došla je u Belgiju, bila je smještena ondje u Centar za strance, trudila se dobiti vizu, ali je nekoliko puta deportirana. Nažalost, pri jednoj deportaciji, Semira pogiba. Lipparini zaključuje kako je politika belgijske vlade politika deportacije jer svaki tražitelj azila smatran je prije svega kao potencijalni prevarant. Floriana Lipparrini propitujući ratna stradanja, dolazi i do propitavanja temelja zapadne civilizacije. Ona razlog nasilju nalazi, poput ekofeminisitica, u povijesnom negiranju ženske simbolike i kozmičkog lika meditranske Velike boginje. Riječ je o, kako ističe, društvima u kojima nije bilo hijerarhije, u kojima je vrijeme bilo ciklično,piše o simbolici, a bilježi i proces uzurpacije tog simboličkog svijeta Božice. No smatram kako bi ova tema trebala biti još podrobnije objašnjena, potkrijepljena drugim istraživanjima. Ipak, važno je istaknuti i njene ideje o tome kako izaći iz tog spleta moći i nasilja-npr. potrebu za formuliranjem nove antropologije koja uvažava jednakost oba spola u podjeli uloga i odgovornosti, te reviziju temelja teološke discipline. Patrijarhat predstavlja izvor i rodne i svake druge nejedankosti, pravilno zaključuje Floriana Lipparini. Na kraju, ova knjiga i jest aktivistička, ona želi istaknuti usmjerenost na mir, obuzdavanje heroizma, iskorjenjivanje nasilja.Važna je jer može se smatrati dijelom projekta vezanog uz žensko sjećanje na aktivizam u ratnim uvjetima. Naime, službena povijest često zaboravlja priče vezane uz mirovno djelovanje, posebno mirovno djelovanje žena.

Adresa

Shura Publikacije
Pobri, Ulica Dragi 22
51 211 Matulji - Opatija
Hrvatska

Kontakt

Email: shura.publications@gmail.com
Mob: +385 (0)92 110 55 11
Tel: +385 (0)51 70 91 29

";